Rue du Bac

27. studenoga 1830. Gospa se ukazala Katarini Labouré, mladoj novakinji Kćeri kršćanske ljubavi, u kapeli materinske kuće reda u ulici Rue du Bac u Parizu. Ranije te godine, u srpnju, Gospa joj se već ukazala upozorivši je: „Vremena su zla. Nevolje će zadesiti Francusku" — nagovještaj revolucionarnih nemira 1830.

U studenom Gospa se ukazala kako stoji na globusu, s prstenjem na rukama iz kojeg su izbijale zrake svjetlosti, i zamolila Katarinu da dade iskovati medaljicu prema tom prikazu, s natpisom „O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se k Tebi utječemo". Na drugoj strani medaljice nalazi se slovo M s križem i dva srca — jedno okrunjeno trnjem, drugo probodeno mačem.

Prve medaljice iskovane su 1832., a nakon izvještaja o brojnim ozdravljenjima tijekom epidemije kolere, potražnja je eksplozivno rasla: pola milijuna do 1834., preko milijun do 1835., deset milijuna do 1839., a više od milijardu do Katarinine smrti 1876. — otud naziv „Čudotvorna medaljica". Najpoznatije obraćenje povezano s medaljicom jest ono Alphonsea Ratisbonnea, francuskog Židova koji je 1842. u rimskoj bazilici Sant'Andrea delle Fratte doživio viđenje Marije kako je prikazana na medaljici, obratio se i postao isusovački svećenik.

Uz poznato obraćenje Alphonsea Ratisbonnea, generacije hodočasnika nose svjedočanstva manjih, „tihih" milosti povezanih s nošenjem Čudotvorne medaljice — od obraćenja bliskih osoba do osjećaja zaštite u teškim životnim trenutcima. Kapela u Rue du Bacu ostaje mjesto gdje mnogi dolaze zavjetovati se Mariji na poseban način, po uzoru na samu Katarinu Labouré.

Katarina Labouré proglašena je svetom 1947., a njezino netaknuto tijelo počiva u istoj kapeli u Rue du Bacu do danas.